četvrtak, 12. listopada 2017.

Asimetrični izbor članova Predsjedništva BiH ne smije biti opcija

Prijedlog za asimetrični izbor članova Predsjedništva BiH koji se pojavio u javnosti apsolutno zaslužuje pažnju ne zbog toga što je on afirmativan za BiH, naprotiv, već iz razloga što dolazi iz onog dijela političkog spektra u našoj zemlji iz kojeg ovakvi prijedlozi jednostavno ne bi smjeli dolaziti. Da podsjetimo, u skladu sa ovim rješenjem, dva člana Predsjedništva BiH koji dolaze iz Federacije BiH birali bi se iz državnog Parlamenta BiH, a onaj koji dolazi iz RS-a direktnom voljom birača iz tog entiteta.
 Pored toga što je prijedlog neustavan, te samim tim ne može biti dio eventualnog paketa izmjena Izbornog zakona BiH već bi se za njegovu implemetaciju moralo pristupiti promjeni Ustava BiH, niz je stvari koje ga čine neprihvatljivim i opasnim po državu BiH.
Prvo, Republika Srpska praktično bi bila u poziciji da bira sva tri člana Predsjedništva BiH. Onoga koji dolazi iz tog entiteta birala bi direktno glasovima građana, a druga dva člana iz Federacije BiH imala bi priliku da bira putem svojih predstavnika u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na scenu bi tako stupio putpuni debalans uticaja na izbor članova Predsjedništva BiH, ali i ukupne raspodjele političke moći u korist jednog entiteta a na uštrb drugog. O slabljenju i mogućnostima destrukcije same države  Bosne i Hercegovine ne treba trošiti riječi.
Drugo, obzirom na istoriju raznih vrsta blokada kroz zloupotrebe slabosti i nedostataka političkog sistema u BiH, realna mogućnost bi bila da se dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH nikada ne izaberu ili se njihov izbor prolongira u nedogled zbog nemogućnosti iznalaženja jednobrazne većine u oba doma Parlamenta BiH. U isto vrijeme, član najvećeg državnog organa koji dolazi iz Republike Srpske bio bi izabran direktno, te bi nastupila situacija u kojoj bi u Predsjedništvu BiH bio samo jedan član, dok bi se druga dva čekala. Sa kakvom vrstom problema bi se zemlja suočila u takvom scenariju teško je i pretpostaviti. Treba napomenuti da smo upravo u ovom momentu svjedoci postojanja i funkcionisanja različitih većina na državnom nivou-jedne u Domu naroda, a druge u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
I treće, problematično je i pitanje legitimiteta. U Predsjeništvu BiH jedan član imao bi legitimitet građana, dok bi druga dva svoj legitimitet crpila iz Parlamentarne skupštine BiH. Različite prirode i izvori njihove legitimnosti povlače i različite stepene i prirodu odgovornosti. Člana Predsjedništva iz Republike Srpske mogli bi smijeniti samo građani koji su ga izabrali, dok bi legitimitet druga dva bio doveden u pitanje promjenom većine u samo jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH.
 Na kraju, važno je napomenuti da ne stoje tvrdnje da je ovakav jedan prijedlog na tragu prijedloga koji je bio dio tzv. aprilskog paketa. Aprilskim paketom bilo je, između ostalog, predviđeno da Bosna i Hercegovina ima Predsjedništvo koje čine jedan predsjednik i dva potpredsjednika uz princip rotacije, a da se uz predložene procedure u Domu naroda i Predstavničkom domu džavnog Parlamenta istovremeno biraju članovi Predsjedništva iz oba entiteta.

Šanse da se u ovom momentu stvore uslovi da se izvrše ustavne promjene bilo kakve vrste i obima veoma su male. Ali i pored toga, ovakvi prijedlozi koji su se našli u javnom političkom prostoru opasni su sami po sebi i ne bi smjeli postati ozbiljnom opcijom. Kako se on i zašto pojavio, pitanje je za one koji su ga lansirali u “eter” te bi ga oni, koliko danas, trebali trajno skinuti sa “dnevnog reda”.