U tišini, složno i u dubokom miru, netom nakon okončanih lokalnih izbora u našoj zemlji, pokriveni medijskom galamom stvorenom oko izbora novog predsjednika SAD, hapšenjem pripadnika HVO-a u Orašju te novom”strašnom bitkom” između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih prvaka, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Ruske Federacije o reguliranju obaveza bivšeg SSSR-a po obračunima u vezi sa robnim prometom između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ sa Izvještajem o obavljenim pregovorima. Dakle, tajming je savršen.
Ono što se još od aprila mjeseca ove godine čekalo bilo je pozitivno mišljenje Vlade premijera Novalića. Očigledno je da je i ono stiglo. U tišini naravno. Tako je prihvaćena “velikodušna” ponuda Moskve da se klirinški dug Ruske Federacije prema Bosni i Hercegovini u iznosu od 125.157.834,38 američkih dolara. u cijelosti izmiri u gotovini, a ne u robi, kao što je to praksa u vanjskotrgovinskim odnosima kada su ovakvi aranžmani u pitanju. Prijeko potrebni novac devastiranim entitetskim budžetima tako je objeručke prihvaćen i bratski podijeljen a sve u skladu sa zakonom: 10 % za državne institucije, 58 % za FBiH, 29 % za RS i tri % za Brčko distrikt. Time je okončan ljepši dio priče te barem za jedan kratak period popunjeni uvijek gladni budžetski stomaci.
Onaj drugi dio, nešto manje ugodan po Bosnu i Hrecegovinu i njene građane tiče se izmirenja takozvanog ratnog duga za plin naše zemlje Ruskoj Federaciji u iznosu oko 105 miliona dolara. Da li pomenuti Izvještaj o obavljenim pregovorima sadrži način na koji će Bosna I Hercegovina vraćati dug, u kojem vremeskom okviru te, ne manje važno ,da li će se konačno početi provoditi međuentiteski dogovor o raspodijeli duga, javnosti još uvijek nije poznato. Međutim ono što znamo je da vlasti RS-a, i pored potpisivanja sporazuma o isplati polovine ovog duga, već godinama odbijaju da izvrše svoj dio obaveza, dok je ranija izjava ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande da je ratni dug za plin komercijalnog karaktera te da ova dva procesa sada ne možemo dovoditi u vezu blago rečeno čudna. Konačnu sliku dobijamo podsjećanjem na Odluku Vlade Federacije BiH od 04..02.2009. a koju je potvrdila i Vlada FBiH u sazivu 2010-2014.godine, kojom se propisuje uvođenje posebne takse svim kupcima za izmirenje duga Ruskoj Federaciji za isporuku prirodnog gasa u periodu od 92-95. u visini od 5 USD/1000 Sm3 u protuvrijednosti u KM (“Službene novine FBiH” br. 8 od 06.02.2009.) počev sa primjenom od 01.01.2009. godine. U skladu sa navedenim građani Federacije BiH već su isplatili oko deset miliona KM ratnog , kako ministar Bevanda reče “komercijalnog duga”. Prijedlog Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva da se od cjelokupnog klirinškog duga odbije ratni dug za plin, a tek nakon toga da se ostatak novca dijeli prema zakonom predviđenom omjeru očigledno je odbijen. Nije teško pretpostaviti u kom pravcu bi se stvari dalje mogle odvijati.
Usvajanjem ovakvog Prijedloga sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ruske Federacije od strane Predsjedništva BiH ratni dug bi se svalio na pleća Energoinvesta koji se formalno vodi kao dužnik “ostatka” od oko 170 miliona KM što bi za ovog nekadašnjeg privrednog giganta moglo predstavljati definitivan kraj. Na udaru bi se našao i distributer plina u FBiH, komapnija BH-Gas. Međutim, “rješenje” se nazire. Dosadašnja iskustva govore da bi se i u ovom slučaju kao i u mnogim predhodnim “u pomoć” mogli pozvati upravo građani Federacije BiH. Njihovi džepovi očigledno nemaju dno!
Sve miriše na još jednu briljantnu pobjedu Milorada Dodika i Dragana Čovića. Novac koji je na putu iz Moskve prema Sarajevu gdje će se samo na kratko zadržati, najpotrebniji je prvom od pomenutog dvojca. I pored ubjedljive pobjede na lokalnim izborima problemi sa likvidnošću su i dalje tu i sve su veći i teško podnošljivi. Klirinška finansijska inekcija dobro će doći. Dio Federacije koji HDZ smatra svojim dobit će šta mu pripada a plaćanje duga je tuđi problem. Čiji, nije teško pogoditi. I tako, dok se u eteru “strašna bitka bije” , pod zemljom, kroz plinske cijevi prikopčane na naše džepove na Istok putuju hladne ratne zime pretvorene u svjetske valute.
PS
Komentar je objavljen na portalu 14.11. 2016. godine na portalu Vijesti.ba. Još uvjek nema odgovora nadleženih na pitanje ko će i kakao platiti dug BiH?
Onaj drugi dio, nešto manje ugodan po Bosnu i Hrecegovinu i njene građane tiče se izmirenja takozvanog ratnog duga za plin naše zemlje Ruskoj Federaciji u iznosu oko 105 miliona dolara. Da li pomenuti Izvještaj o obavljenim pregovorima sadrži način na koji će Bosna I Hercegovina vraćati dug, u kojem vremeskom okviru te, ne manje važno ,da li će se konačno početi provoditi međuentiteski dogovor o raspodijeli duga, javnosti još uvijek nije poznato. Međutim ono što znamo je da vlasti RS-a, i pored potpisivanja sporazuma o isplati polovine ovog duga, već godinama odbijaju da izvrše svoj dio obaveza, dok je ranija izjava ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande da je ratni dug za plin komercijalnog karaktera te da ova dva procesa sada ne možemo dovoditi u vezu blago rečeno čudna. Konačnu sliku dobijamo podsjećanjem na Odluku Vlade Federacije BiH od 04..02.2009. a koju je potvrdila i Vlada FBiH u sazivu 2010-2014.godine, kojom se propisuje uvođenje posebne takse svim kupcima za izmirenje duga Ruskoj Federaciji za isporuku prirodnog gasa u periodu od 92-95. u visini od 5 USD/1000 Sm3 u protuvrijednosti u KM (“Službene novine FBiH” br. 8 od 06.02.2009.) počev sa primjenom od 01.01.2009. godine. U skladu sa navedenim građani Federacije BiH već su isplatili oko deset miliona KM ratnog , kako ministar Bevanda reče “komercijalnog duga”. Prijedlog Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva da se od cjelokupnog klirinškog duga odbije ratni dug za plin, a tek nakon toga da se ostatak novca dijeli prema zakonom predviđenom omjeru očigledno je odbijen. Nije teško pretpostaviti u kom pravcu bi se stvari dalje mogle odvijati.
Usvajanjem ovakvog Prijedloga sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ruske Federacije od strane Predsjedništva BiH ratni dug bi se svalio na pleća Energoinvesta koji se formalno vodi kao dužnik “ostatka” od oko 170 miliona KM što bi za ovog nekadašnjeg privrednog giganta moglo predstavljati definitivan kraj. Na udaru bi se našao i distributer plina u FBiH, komapnija BH-Gas. Međutim, “rješenje” se nazire. Dosadašnja iskustva govore da bi se i u ovom slučaju kao i u mnogim predhodnim “u pomoć” mogli pozvati upravo građani Federacije BiH. Njihovi džepovi očigledno nemaju dno!
Sve miriše na još jednu briljantnu pobjedu Milorada Dodika i Dragana Čovića. Novac koji je na putu iz Moskve prema Sarajevu gdje će se samo na kratko zadržati, najpotrebniji je prvom od pomenutog dvojca. I pored ubjedljive pobjede na lokalnim izborima problemi sa likvidnošću su i dalje tu i sve su veći i teško podnošljivi. Klirinška finansijska inekcija dobro će doći. Dio Federacije koji HDZ smatra svojim dobit će šta mu pripada a plaćanje duga je tuđi problem. Čiji, nije teško pogoditi. I tako, dok se u eteru “strašna bitka bije” , pod zemljom, kroz plinske cijevi prikopčane na naše džepove na Istok putuju hladne ratne zime pretvorene u svjetske valute.
PS
Komentar je objavljen na portalu 14.11. 2016. godine na portalu Vijesti.ba. Još uvjek nema odgovora nadleženih na pitanje ko će i kakao platiti dug BiH?
