Nakon inicijalnog
istraživanja potencijalnih lokacija divljih deponija u BiH, razlog naše posjete
Opštini Pale bila je divlja deponija koja se duže vrijeme nalazila u najužem
krugu bivšeg hotela “Panorama”.
Međutim, dolaskom na tu
lokaciju dočekalo nas je prijatno iznenađenje. Naime, kako smo kasnije
utvrdili, krajem februara ove godine mladi SNSD-a Pale očistili su plato oko
nekadašnjeg hotela, te kako se u izvještaju o tome navodi, tim gestom imali
namjeru da pokažu društvenu odgovornost.
No, nažalost, ubrzo smo
se uvjerili da ovo nije bila jedina divlja deponija na tom širem lokalitetu.
Nakon šetnje makadamskim putem koji ide kroz predivnu crnogoričnu šumu, nekih
500 metara dalje na proplanku okruženom zelenilom naišli smo na gomile otpada
svih vrsta.
Gomile starog crijepa i
drugog građevinskog otpada, komadi namještaja, istruhle stolarije, svežnjevi
papira, plastične ambalaže, kante i papirni džakovi stajali su “razbacani” na
površini od nekih cca 1000 kvadratnih metara.
Ono što se na prvi
pogled dalo zaključiti je, iako količina otpada na koji smo naišli nije bila
mala, da na deponiji nije bilo “friško” ostavljenog smeća što bi, ako je naš
zaključak tačan, moglo navesti na zaključak da se “deponovanje” otpada na ovoj
lokaciji iz nekog razloga već izvjesno vrijeme ne vrši.
“Nestanak” divlje
deponije kod hotela “Panorama” ide u prilog tvrdnjama naših sagovornika koji
pored ostalog kažu da je situacija na području paljanske opštine, kad se radi o
odnosu spram okoline, bolja nego ranije.
Tako stanovnik Pala,
Mladen Lakić, iako smatra da je svijest građana vezano za ekologiju uopšte i
pristup životnoj sredini na jako niskom nivou, kada je u pitanju njegova
loklana zajednica kaže da je situacija mnogo bolja u odnosu na neke minule
godine.
“Ako imamo lijepa
izletišta, mjesta do kojih možemo lako doći, a na njima vidimo toliko otpada
koji nije biološki razgradiv, na prvom mjestu govorimo o plastičnim flašama,
papirnim maramicama i ostalim “dekorima” koji možemo vidjeti na tim mjestima
koja su nam jako blizu gradske jezgre, da se zaključiti da naša svijest jako
niska”, tvrdji tako Lakić ali i skreće pažnju “da nas naš obrazovni sistem ne
potiče na to da mi ekologiji poklanjamo dovoljno pažnje”.
U kontekstu situacije na
području Opštine Pale, Lakić podsjeća da je, kako kaže, “prije desetak godina
bilo teško pronaći neko mjesto koje je “zelena oaza” a koje je blizu središnjeg
dijela grada ili centra a da nije bilo smeća”, te dodaje da je u posljednjih
par godina napredak ipak učinjen:
“Čini mi se da se u
proteklih par godina situacija donekle promijenila u smislu da vjerovatno
komunalne službe aktivnije rade na tom odvozu smeća ili da je, eventualno, bar
u određenim naseljima došlo do te promjene da ljudi svate da to ne mogu i ne
trebaju raditi na takav način”.
Sa druge strane, naš
sagovornik konstatuje da na nekoliko izletišta koje su jako blizu centra Pala i
danas nalazimo dosta smeća:
“To je opet, u prvom
redu nekakvo, ja to zovem svakodnevno smeće, ambalaže od sokova, piva i slično,
da tih primjera nažalost imamo još i previše i to je neka mlađa populacija
kojoj stvarno treba objasniti zašto takve stvari ne mogu da rade ni sebi, a
posljedično ni nama svima koji taj prostor dijelimo s njima.”
Po Lakićevom mišljenju,
dvije stvari doprinijele bi poboljšanju situacije, ne samo na Palama već i u
čitavoj BiH:
“To su visoke kazne za
one koji ne koriste kante za smeće i ne razumiju čemu služe kontejneri, a sa
druge strane možda bi trebalo vidjeti koliko zapravo komunalne službe mogu i
kakve kapacitete imaju, da li tu postoji prostor da se radi više. Možda
redovniji odvoz smeća, ili možda povećati broj kanti za smeće, kontejnera i
slično. Mislim da su to dva pravca koja bi zapravo trebala ići povezano, u
jednoj cjelini-visoke kazne i dostupnost mjesta za odlaganje otpada”,
zaključuje naš prvi sagovornik.
“Što se tiče uopšteno
svijesti u BiH mislim da nije dovoljno razvijena ni kod mladih ni kod starih, a
mislim da stariji treba da prenose, to jest da uče mlađe kako da čuvaju i čiste
svoju okolinu” kaže naša druga sagovarnica, Mladenka Santrač koja živi i radi u
Palama, dodajući i da bi trebalo i unaprijediti i obrazovni sistem te malo više
posvetiti pažnje ekologiji i uređenju životne sredine.
Slično kao i Lakić, i
Santračeva smatra da je na Palama puno bolja situacija nego ranije, ali i
podsjeća da još uvijek postoji dosta divljih deponija u njenoj lokalnoj
zajednici ali da se one se polako ukljanjaju.
“Sa druge strane dosta
ima mladih organizacija koje su se aktivirale i koje su očistile dosta ovih
divljih deponija tako da to svakako može poslužiti kao primjer narednim
naraštajima i drugim mladim generacijama” naglašava naša sagovrnica, a kada su
mjere za poboljšanje situacije u pitanju, nema dilemu:
“Kazne pod broj jedan.
Ljudi da se kažnjavaju koji odlažu otpad tamo gdje ne treba da ga odlažu ali
također treba raditi na tome da se u ljudima probudi jednostavno svijest da se
smeće odlaže u kontejner tamo gdje treba da se odlaže a ne da bacamo smeće po
izletištima ili u rijeke.”
No, to bolje, samo je
jedan korak na putu ka budućnosti u kojoj neće biti potrebe za ovakvim pričama
ni materijala za njih. Dugim riječima, budućnosti u kojoj će naš trenutni odnos
spram okoline u kojoj živimo pripadati prošlosti.